Izjavi i svedo{tva |
|
Na ovaa strana se dadeni nekoi izjavi i svedo{tva na u~esnicite, nivnite prijateli, vrsnici, familijata. |
|
.
Zdravo! Koga pristignav vo Albanija im ka`av na prijatelite i semejstvoto za prekrasnite denovi koi gi pominav vo Makedonija. I se nadevam deka }e se vratam povtorno. Vo blagodaram za s#. Denisa
Bala, u~enik, Albanija Hej, jas se smeam :):):):):):):) Zna~i.
Prvo, bi sakal da im se zablagodaram na SITE koi ovozmo`ija ovaa razmena
da se slu~i i na site vas koi bevte vo Ohrid. Mislam, mi be{e mnogu
zabavno. IMAM NOVI PRIJATELI koi nikoga{ nema da gi zaboravam zatoa {to
imm del od site vas vo moeto srce. A {to se donesuva do obrazovanieto????
Nau~iv mnogu za Albanija, nivnata kultura, tinejxerskiot no}en `ivot,
nivnata religija, lu|eto tamu i drugi raboti. I }e treba najmalku
3 giga bajti tekst za
da mo`am da gi opi{am moite iskustva tamu. @al mi e {to mora da bidam
tolku kratok zatoa {to imam mnogu rabota tuka. Moram da odam, 3D Studio me
~eka. Jane Ka~anski, u~enik , Makedonija Zdravo,
jas sum Emal. Pominav prekrasen vikend vo Makedonija. U`ivav vo nego mnogu.
Se vrativ doma malku iscrpen, no otkako otspav nekolku ~asovi, s# be{e vo
red. Be{e sovr{ena organizacija. Makedoncite ni ponudija gostoprimstvo i
be{e super. Emal Konomi, u~enik, Albanija Te{ko e da se poveruva, no, taka se slu~i. No, mojata `elba da u~am vo Hari T. Fulc be{e tolku golema, no mora da priznaam deka mo`nostite da se zapi{am tamu ne mi nedostasuvaa. Govorej}i ja vistinata jas pi{uvam i govoram angliski odli~no. No edno, ne{to {to me bole{e mnogu e {to ne znam da go koristam kompjuterot. Dodeka ne u~estvuvav na ovaa razmena, mislev deka rabotata so kompjuterite e dosadna e mnogu neinteresna i nikoga{ ne me zagri`uvala. No ovaa rabotilnici mi ja dade {ansata da nau~am pove}e za kompjuterite. Minuvaj}i go vremeto, qubopitnosta da se nau~i pve}e za ma{inata so "super~ove~ki kapacitet", o`ivea vo mene. Nevistina nau~iv mnogu potrebni ne{ta, na primer kako da rabotam na Internet, kako da gi baram potrebnite informacii, kako da sedodade materijal od Majkrosoft Vord. No najva`noto ne{to sleduva sega… mojata profesorka mi gi dade {ansite da u~estvuvam na razmena vo tie nekolku denovi vo Makedonija (Ohrid). S3 be{e ~udo, toploto dobredojde, organizacijata i pomagaweto. S# {to se slu~i tamu e fiksirano vo mojot pamet i }e bide te{ko da se zaboravi. Eden od najva`nite delovi na razmenata be{e makedonskata sovrementa pridru`ba. Ne mo`eme da ja negirame nivnata visoka podgotvenost i nivnoto prijatelstvo i sorabotka koi ne gi ponudija na nsa za vreme na tie denovi vo Makedonija. Jas sfativ deka nezavisno na naciite od koi poteknuvame, jazikot koj go govorime, `ivotot koj go `iveeme, na{ite idei i mislewa se isti. Mora da ka`am deka ovaa rabotilnica mi napravi golemo zadovolstvo, no istovremeno be{e mnogu korisna bidej}i mi gi dade {ansite da si ja podobram rabotata so kompjuterite. Istotaka, mi pomogna da go popravam nojot Angliski, pi{aniot (za vreme na rabotata vo grupi) i govorniot jazik (niz konverzacijata). Mora da ka`am deka me|u nas se rodi iskreno i blisko prijatelstvo. Na krajot, mora da ka`am: perkrasnoto iskustvo mi zna~i navistina mnogu. Mi nudi golemi mo`nosti blagodarej}i na mojata sorabotka i odgovornost. Edna{ za sekoga{ ovaa razmean potvrdi deka ne samo makedonskata i albanskata mladina imaat isti mislewa i stavovi, tuku celata svetska mladina gi ima istite mislewa, `elbi, iako veruvame vo razli~ni veri, iako im pripa|ame na razli~ni nacii, razli~no kontinenti. Tie }e bidat sekoga{ zaedno i ni{to nema da mo`e da gi razdeli. Navistina tie }e gi zbri{at site granici i }e im poka`at na politi~arite dka granicite na go pravat edno mesto "silno" i "zdravo". So po~it, Artemis Progri, u~enik, Albanija Moeto ime e Gledia. Jas sum edna od devojkite od albanskata grupa. Mislam deka sega se se}avate na mene. Vo ovoj e-mail sakam da vi se zablagodaram. Sakam da vi se zablagodaram {to n# pokanivte. Site vie ste tolku vnimatelni i dobri. Ni napravivte prijaten priem. Ostanav mnogu impresionirana od vas. Site vie napravivte mnogu dobra rabota. Da se bide trpeliv i dobar kon drugite ponekoga{ e navistina te{ko, no e najdobro. Ova be{e prv pat za mene da imam vakvo iskustvo i si pominav navistima mnogu ubavo i nema da go zaboravam toa nikoga{. Istotaka bevme informirani za `ivotot vo Makedonija vo globala. I mnogu e dobro da se znae kako mladite od druga zemja `iveat, {to pravat vo nivniot `ivot, koi se nivnite celi i planovi itn… nau~ivme novi raboti i odoben nau~ivme kako vlezeme vo novi prijatelstva i kako treba da se odnesuvame. Nie go podobrivme na{iot angliski koj pretstavuva{e mala bariera. DA se znaat novi raboti, da se steknat novi prijateli, ili da se nau~i pove}e {to sakaat mladite i deka tie se zainteresirani mnogu vo ovie poliwa. Se nadevam deka sum jasna vo ovoj i-mail. Go pi{uvam zatoa {to si pominavnavistina ubavo i zatoa {to toa pretstavuva del od mojot sega{en `ivot. Gledia [ehu, u~enik, Albanija Koga trgnavme na pat kon Amkedonija, bez zagri`en za moite komunikaciski sposobnosti. JAS go iamv lo{oto ~uvstvo deka nema da mo`am da komuniciram so novite prijateli. Koga pristignavme tamu se ~uvstvuavv mogo porelaksirano. Koga dojde vremeto da se zapoznaam so niv, bev prezafaten, no blagodaenie na ajsbrejkerite be{e navistina lesno da se zapoznaam so niv. Toe be{e mnogu sme{no i nteresno i u`ivav vo toa. Koga ve}e se zapoznavme be{e mnogu polesno da komunicirame i se se odviva{ super. Koga rabotevme zaedno vo grupite, vidov deka gi imame istite muzi~ki pogledi i sitite idei za problemite. Edno ne{to da se ka`e e deka tie bea navistina prijatelski raspolo`eni i deka si pominav mnogu dobro tamu i se nadevam deka }e u~estvuvam i vo narednata rzmena zatoa {to ova za mene be{e prekrasno iskustvo. U~enik, Albanija Mislam deka e ova najdobrto internacionalno iskustvo koe sum go imal. Ima tolku mnogu raboti za koi bi sakal da zboruvam na ovoj proekt. Nie zapoznavme novi lu|e koi gi imaat istite pogledi kako i jas. Lu|e za koi ne veruvav deka postojat vo Makedonija. Site lu|e vo proektot se kako evropskite tinejxeri. Nie gi sakame istite filmovi, istata muzika. Istotaka u`ivav vo i-mailovite. Pove}eto od niv bez interesni. No istotaka ima{e i mnogu formalni od niv. Postojat lu|e koi gi "simnale" informaciite direktno od Internet i edinstveno gi prepratile. Toe i ne mi se dopa|a{e. I najdobroto iskustvo be{e zapoznavaweto so makedonskite momci. Mnogu u`ivv dru`ej}i se so niv. I u`ivav svirej}i na gitara so site tie lu|e.Ne{to drugo {to ne mi se dopa|a{e be{e izbegnuvaweto da se zboruva za religija ili simboli na na{ite zemji. Mislam deka nema problem da se zboruva za site ovie raboti i deka tie ne mo`at da en naso~at eden kon drug. Joni Alicka, u~enik, Albanija Prvata razmena be{e super. Toa be{e sovr{ena organizacija od makedonskata strana. Lu|eto bea navistina prijatelski raspolo`eni. Jas go podobriv mojot angliski i ova be{ prvo iskustvo za mene. U`ivav. Zapoznav mnogu novi prijateli i se zabavuv mnogu. Sakam da u~estvuvav vo vtorata razmena. Emal Konomi, u~enik, Albanija U~estvoto vo proektot "Gradime mostovi preku granicite" be{e odli~no iskustvo za mene. Ova be{e prv pat jas da u~estvuvam vo vakva rabotilnica i mislam deka terba daorgamizirame mnogu drugi rabotilnici i sostanoci kako ovoj. Im blagodaram na organizatorite, s3 be{e super, a organizacijata be{e re~isi sovr{ena. Makedoncite bez mnogu ne`ni i dobri i sekoga{ podgotveni da ni pomognat. Istotaka ovaa rabotilnica mi pomogna da go podobram mojot angliski. Sega se ~uvstvuvam podobro vo vrska so toa. U~estvuvaj}i na ovoj proekt mi se pru`i {ansata da zapoznaam novi prijateli, da nau~am pove}e za nivniot no}en `ivot, nivnata kultura i tradicii, obi~aite. Pomalku ili pove}e gi imame istite tradicii gi imame istite tradicii i na~in na `ivot. Mislam deka ovoj proekt si ja realizira{e celta da gradi mostovi nad granicite. I ova e istotaka ubavo. U~enik, Albanija Vo
sledniov del }e bidat dadeni nekolku odgovori na pra{awata koi se
odnesuvaat na toa {to u~enicite nau~ile, steknale, osoznale na ovoj proekt.
Ova mo`e da bide najlesniot na~in da se prezentiraat nivnite stavovi kon
aktivnostite na proektot i postignatite rezultati. Komunikacionata i kompjuterskata tehnika im gi nudat na mladite site potrebni uslovi za istra`uvawe i sorabotka preku Internet. Dopolnitelno, tie mo`e dasekoristaat kako podgotovka vo sekojdnevnite aktivnosti na u~enicite za u~ili{teto. Sega, tie nemaat potreba da gi koristat nivnite li~ni kompjuteri. Tie ja imaat mo`nosta da komuniciraat so drugite u~esnici na proektot preku Internet, so profesori koi dr`at predavawe na Internet. IEC se otvoreni preku celiot den. Profesorite gi koristat komunikacionata i kompjuterskata tehnika za profesionalen razvoj, podgotvitelna rabota za nastavata, kako sredstvo za komunikacija, za obuka, za proekti i za istra`uvawe. Ovie centri se otvoreni za roditelite i za NVO-ii, i taka stanuvaat izvori na resursi za mladite. Koga se razgleduva vlijanieto na proektot vrz `ivotot na mladite, roditelite ne smeat da bidat zapostaveni. Koj e nivniot stav kon proektot i nivnite perspektivi mo`at da se vidat od slednive izjavi. Nie
sme Blagoja i Miroslava Torteski. Nikola ni ka`a ubavi raboti za proektot.
Nie go o~ekuvame ovoj proekt zatoa {to Nikola u~i mngu novi raboti a ICT.
NA prvata razmena Nikola zapozna mnogu novi prijateli. Negovaat kultura e
sega na povisoko nivo. Toj e mnogu zainteresiran za proektot i toj ja
sledi komunikcijata {to se odviva preku adresata bridges@imor.org.mk. Mnogu sre}a i ubav pomin. Blagoja i Miroslava Torteski, roditeli, Skopje, Makedonija Zdravo, Jas
sum roditel na Aleksandar Nikolovski. Mojot sin e vklu~en vo ovoj proekt. Jas }e bidam posre}en roditel dokolku ovaa sorabotka se pro{iri me|u pove}e sosedni zemji. Qubica Nikolovska, roditel, Bitola, Makedonija Nie kako roditelite na Goran Nikolov, sakame da ka`eme ne{to za u~estvoto na na{iot sin vo proektot "Gradeweto na mostovi preku granici…" Nie kako roditeli sme mnogu zadovolni so ovoj proekt, zatoa {to Goran se stekna so mnogu interesni iskustva rabotej}i na nego. Kako primer }e go spomeneme u~eweto. Toj nau~i mnogu raboti, zatoa }e nabroime nekolku od niv. Kako prvo go zgolemi negovoto znaewe za kompjuterite. Ja podobri svojata rabota so i-mail, negovite Inteernet ve{tini i negoviot veb dizajn. Toj go podobri negoviot angliski. Toj u~i angliski vo u~ili{te, no ve`baj}i go, go nau~i u{te podobro. Pokraj ova, nau~il i mnogu zborovi od Albanskiot jaszik i mogu d nivnata istorija, tradicija i kultura. Na kraj, toj zapozna mnogu lu|e i dobi mnogu novi prijateli, {to e super. Zatoa, nie se soglasuvame na{iot sin da u~estvuva vo ovoj proekt i vo drugi sli~ni proekti. Metodi i Olgica Nikolovi Na{iot sin Jane Ka~anski ni ka`a deka toj zaedno so negoviot prijatel Dejan Bo{kov }e odat vo Ohrid na nekoj proekt od IMOR Makedonija. Ne znaevme za {to odi vo Ohrid. Zna~i koga se vrati ima{e nekoi novi mislewa za sosednite zemji. Ni ka`a {to se slu~uvalo vo Ohrid. Kolku {to nie znaeme, rabotele vo grupi zaedno so novite prijateli od Albanija. Ni ka`a za zada~ite na koi rabotele. Ni ka`a za re~nikot. Toj sega znae pove}e za nivnata kultura, religija itn. Toj znae za ovie raboti zatoa {to be{e so svoite drugari-Albanci. Toj ima poinakvo mislewe za muslimanskata religija. Toj znae deka bez razlika vo {to veruvame. Ona {to e va`no e na{ata i nivnata idnina da bide svetloto-voditel. Vladimir Ka~anski, Blagica Ka~anska, roditeli, Skopje, Makedonija Jas bi sakal da ka`am deka mojata }erka se stekna so mnogu raboti na ovoj proekt. Toj vlijae{e vrz nez na mnogu na~ini. Prvenstveno, nejziniot angliski navistina se podobril po prestojot vo Makedonija. Istotaka koristeweto na Internet i komunikaciskata tehnologija se mnogu va`ni za nez i nejzinta idna kariera. Ponatamu, toa {to stekna prijateli od druga zemja, navistina vlijae{e vrz nejzinite mislewa. Bahri Musabeliu, roditel, Tirana, Albanija Jas sum majkata na Gledia i }e vi ka`am del od moite mislewa za aktivnosta vo Makedonija. Kako prvo ova e najdobriot proekt vo koj u~estvuvala mojata }erka. "Gradime mostovi preku granici" ima mnogu pozitivni efekti. Mladi od razli~ni zemji se zapoznavaat i na toj na~in ne se mrazam me|usebe. Zatoa {to tie velat deka jas ja mrazam Albanija, na primer, i deka gi mrazam i Albancite. Go ka`uvaat toa bez da se baziraat na ne{to, bez da ja znaat Albanija i sozdavaat lo{a slika, samo so toa {to slu{aat {to zboruvaat drugite. Mislam deka toa e eliminirano zatoa {to podobro se poznavaat me|usebe i deka sega nemaat pri~ina da se mrazat. Jas mislam taka. Tie se mladi i gi imaat pribli`no istite problemi i idei kako i site mladi. Jas go zabele`av toa kaj mojata }erka. Taa se vrato polna so energija od Makedonija i mnogu sre}na. Taa zboruva{e mnogu za Makedoncite, za personalot na obukata, kako odli~no si go pominale vremeto tamu itn. Taa ponekoga{ ka`uva nekoi makedonski zborovi kako Dobar den ili Dobro utro. Taa istotaka stekna novi iskustva, go podobri nejziniot angliski i nau~i kako da se prilagodi kon novo prijatelstvo ili ako da komunicira so drugi lu|e. Generalno, ovaa aktivnost go podobri `ivotot na mojata }erka. Majkata na Gledia [ehu, Tirana, Albanija Jas mislam deka "Gradime mostovi nad granicite" e dobar proekt i mnogu sum radosen {to moeto dete u~estvuva{e vo nego. Zaradi nego go podobri negovite tehniki na komunikacija i toj nau~i mnogu novi ne{ta za sosednata zemja, vo ovoj slu~aj Makedonija. Druga pozitivna rabota e {to napravi razmena i nau~i mnogu novi raboti za dvete zemji. Mnogu va`na rabota koja me napravi sr}en e toa {to razmenuvaa mislewa preku Internet koristej}i e-mail i jas mislam deka toa e mnogu pozitivno zatoa {to se u~at novi raboti za kompjuterite i Internet. Zatoa jas mislam deka vo idnina mora da ima u{te vakvi proekti zatoa {to tie im pomagaat na balkanskite zemji da nemaat vojni i da `iveat vo mir. Roditel, Tirana, Albanija Jas mislam deka mojot sin se smeni otkako be{e vo Makedonija. Toj mi ka`a za s# {to se napravil tamu. Sigurno be{e mnogu vozbuden zaradi ovoj nov proekt. Zaradi steknuvaweto prijateli od zemja koja e vo vojna. Jas navistina go cenam ovoj proekt i va{ite napori ne samo da gi sprijatelite decata od dvete zemji, no i ona {to mu go pravite na sin mi. Sega toj znae {to zna~i da si od Balkanot. I toj dobro znae kolku e te{ka va{ata misija. Gledam deka mojot sin e mnogu zainteresiran za ovoj proekt, ne samo zatoa {to ima dve razli~ni zemji, tuku i poradi faktot {to zaopznava novi prijateli. Navistina mi se dopa|a {to mojot sin ima nekolku novi prijateli i {to e anga`iran vo ovoj proekt so golemi odgovornosti. I toa e s# {to jas mislam za ovoj proekt. Tatkoto na Joni Ali~ka, Tirana, Albanija Od dekemvri, zabele`av nekoi promeni kaj mojot sin Belind. Otkako u~estvva{e vo ovoj proekt se gri`i pove}e za kompjuterot i Angliskiot. Istotaka nau~i mnogu novi raboti a kompjuterite i go podobi negoviot Angliski. Jas u~estvuvav na sostanokot vo u~ili{teto "Hari T. Fulc" vo Tirana. Jas sum mnogu gord {to toj u~estvuva vo ovoj proekt. Ja zabele`a napornata rabota na u`enicite i nivnite profesori i toa be{e navistina golemo. Se nadevam deka vo idninata ovie u~ili{ta }e go prodol`at ovoj proekt i }e zapo~nat mnogu novi. Roditelot na Belind Keli~i, Tirana, Albanija Gledaj}i kako mojata }erka e tolku involvirana vo ovoj proekt me pravi sre}na. Duri i pred prvata razmena, so netrpenie ja o~ekuva{e, a po nea be{e navistvina polna so entuzijazam za narednata. Mislam deka toa & dade ne{to {to zavzema ubavo mesto na nogu na~ini. Po razmenite, navistina mo`am da ka`am deka si go podobri Angliskiot i na~inot na koj se izrazuva i na koj gi prezentora svoite mislewa pred drugite. Se vrati so poinakvi mislewa otkako nau~i pove}e za sosednite zemji i mnogu golemo ne{to za nea.. zapozna novi prijateli. Sega ima novi poglei i razmisluva pove}e za idninata. Mislam deka ova iskustvo promeni ne{to vo nea. Spored moeto mislewe, vakvi nastani treba da se organiziraat po~esto. toa e za dobroto na mladite, onie koi se idninata na ovoj svet da se podgotvat podobro za menuvawe za najdobro, za nao|awe na na~in koe e edinstven i koj }e go zaobikoli ovoj svet poln so mir. Zatoa dajte im na ovie deca da se ~uvstvuvaat podobro sorabotuvaj}i i rabotej}i zaedno bez razliki me|u niv i ~ekorej}i kon idninata… ZAEDNO!!! Andrea Andoni, roditel, Tirana, Albanija Ne{to {to ne be{e planirano, a e ostvareno e podignuvaweto na svesta na u~ili{nata administracija i menaxerstvoto, za idejata na ovoj prekt, negovoto zna~ewe i zna~eweto na koristeweto na kompjuterskata i komunikacionata tehnika. Vo prilog na ova govori ova edno iskustvo na eden od profesorite koi bea obu~uva~i Zdravo, Samo sakav da soop{tam deka blagodarenie na obukata, koja jas ja vr{am vo moeto u~ili{te "Osmi Septemvri" vo ramkite na proektot "Gradime mostovi preku granici koristej}i ICT i PBL" jas dovi nekolku kompjuteri, modem i Internet pristap. Toa voop{to ne be{e planirano. Ova e mnogu golem ~ekor za nas, ne samo kako del od proektot, tuku i za drugite profesori koi poka`aa interes za zapoznavawe so kompjuterite i Internet. Zapo~nav pesimisti~ki, no sega imam nade`. Ne{to sli~no na ova se nema slu~eno nikoga{. Pozdravi od Natali. Natali Trajkovska, profesor, Makedonija Rabotam
na ovoj proekt od samiot po~etok kako koordinator na on-lajn proektot
"Tinejxerskiot `ivot". Ja sakam mojata rabota na ovoj proekt
zatoa {to mi ja dade {ansata za da nau~am pove}e za sosednata zemja,
Albanija, nejzinata kultura i naviki, da ja posetam sosednata zemja, da
sozdavam prijatelstva i da u~estvuvam vo sozdavaweto na eden svet koj }e
bide podobar. Niz rabotata imavme mnogu sostanoci na koi imavme aktivnosti
koi n# zbli`ija. Site od nas go imaat duhot na humanost i site sakaat da
izgradat mostovi me|u dvete nacii. Profesorite i u~enicite od dvete zemji
se vo postojan kontakt rabotej}i na dvete temi "Tehnologii na
komunikacija" i "Tinejxerski `ivot". Gi menuvame na{ite
znaewa i steknuvame novi za kompjuterite i tehnikite na komunikacija. Rada Mazganska, profesor, Makedeonija Od
ovoj proekt idiriktno benifira{e i NVO zaednicata. Tie se sega malku
posvsni za zna~eweto, ulogata i mo}ta na ICT. Sledstveno, dogovori za
sorabotka pome|u IMOR Makedonija i nevladiniot sektor }e bidat izgotveni.
Toa }e bide najmnogu na poleto na ovozmo`uvawe na Internet kompjuterski
servisi i obuka za drugi NVO i u~ili{ta vo zemjata i regionot. Mnogu interesno, diskusii koi se slu~uvaa na forumot sozdaden za ovoj proekt, privlekoa u~esnici i od drugi zemji. Na primer, potpisnik na listata e Federacijata za `ivotna sredina i ekolo{ki pra{awa za preureduvawe na agrikulturata i za ~ovekovi prava (FEEDAR i HR), od KAMERUN. Ova be{e mnogu interseno iskustvo za nas i verojatno i za niv. Mo`e da se zaklu~i deka ovoj proekt ne samo {to gi nadmina granicite na Balkanot, tuku pomina i moriwa i okeani za da stigne do dale~nite vrsnici. Na{ata
ideja be{e na ovoj proekt da se donesat {to e mo`no pove}e zemji. I
mladite izrazija `elba da se pokanat i drugi zemji da se pridru`at. Zatoa,
timot na proektot, napravi napori i da donese u{te edna balkanska zemja.
Na vtorata razmena bea prisutni u~esnici od Bugarija, toa govori samo za
sebe, deka po zavr{uvaweto na finansiskata podr{ka samiot proekt ne e
zavr{en. Za o~ekuvawe e deka u~esnici od drugi balkanski zemji }e se
pridru`at na na{ite diskusii koi se odvivaat na na{iot forum i deka }e ni
gi pretstavat i nivnite perspektivi. Koga se ocenuva prodol`enieto na proektot postojat pove}e aspekti za koi mo`e da se govori. Eden e deka opremata koja e instalirana vo Internet obrazovniot centar e osigurana. Ponatamu, deka po~etnoto pro{iruvawe na mre`ata vo ramkite na nevladiniot sektor e ostvareno. No, najva`noto ne{to e odr`uvaweto na taa mre`a. Fakt e deka u~enicite se mnogu `elni za naredna sorabotka i sega gi istra`uvaat mo`nostite za organizacija na leten sobir ili vo Makedonija ili vo Albanija. Ova poka`uva kolku e mo}na mladinata i kolku zna~ajni prodol`iteni aktivnosti na ovoj proekt mo`at da se napravat ili kolku mo`e da se o~ekuva mre`ata da se pro{iri. |
|
Otvoreno
pismo od mladite do site zainteresirani strani |
|
|
|
![]() |
|
DOMA |